February 4, 2014

Widgets

Bezbednost hrane, fitosanitarna i veterinarska pitanja (Skrining - BRISEL)




Beleške sa skrininga u Briselu o bezbednosti hrane koji je prenošen uživo u Privrednoj komori. Napomene: beleške su delom na srpskom, delom na engleskom. Delovi na srpskom su onako kako je govorio prevodilac. Retko gde sam menjao izraze. Nisam stigao da zabeležim sva pitanja (u prvom danu sam propustio 2) zbog brzine razgovora. Nisam stigao da zabeležim sve iz prezentacija (sve navedene zakone) jer prelaze slajdove brzo, a prezentacije daju ionako našoj delegaciji. Ali ono najbitnije što je rečeno, i konkretne obaveze koje su predočene sam zapisao uredno. Ako su vam dosadni navodi zakoni pređite na duže pasuse koji su obično konkretniji i ne toliko birokratski.


DAN 5. (7.2.2014)


Režim EU o pravima na biljne varijacije (The EU Plant Variety Rights Regime) - Klement Nisu

Zajednički režim je usvojen kako bi zaštita biljnih sorti bila harmonizovana sa EU. Bilo je dosta skupo da proizvođači plaćaju svakoj državi posebno.

Regulativa (EC) 2100/94 - Comunity Plant Variety Rights
Ostalo: Direktiva 2004/48 – sprovođenje IPR-a
2003/608 – carinske mere protiv robe za koju se sumnja da krši izvesna IPR pravila
CPVR Regime - validan u svih 28 država. 24 države imaju i svoj nacionalni sistem.

Varijeteti biljaka ne mogu se patentirati. Što je u skladu sa aktom UPOV iz 1991.
Period zaštite u EU: 25 godina (30 za vino, drveće i krompir).

CPVO
- Agencija EU. Postoji od 1995.
1745 vrsta i sorti je zaštićeno na nivou EU.
2000-2500 prijava godišnje (oko 62% online)
Ima svoj budžet i finansijski je nezavisna agencija (?)
21,550 naziva biljaka je regulisano.

Plantum NL, Ciopora - administrativna tela agencije
Ciopora - bavi se lukovicama.
Prijaviti se unapred kako biste izbegli probleme koje sad imaju neke države članice.

Izuzeci u poljoprivredi (Agricultural exemption (FSS))
- ograničena lista vrsta
- farmer može da koristi sadni materijal na svojoj farmi ali ne može da koristi to prvo bez ikakvih pravila. Mora da plati.
- Pravila se menjaju kad uđete u EU i na to treba da naviknete svoje farmere, da ih obučite.

CPVR se direktno primenjuje datumom pristupanja (član 2)
- garantuje eksluzivne zaštite onima koji drže patent.
- na snazi treba da bude pre ulaska u EU.
- plaćene takse (royalties) vlasniku biljne sorte. Vaši farmeri sada koriste neke sorte bez sankcija. To neće moći da rade u EU.

Srbija je član UPOV-a od 5. januara 2013.

Spovođenje CPVR
- Član 22 - assimilation with natural law
- Član 105 – validnost CPVR-a prihvaćena od strane nacionalnih sudova

- Nacionalni sudovi se bave kršenjem CPVR-ova
- Članovi 94-107 – o nacionalnim sudovima
- Član 97
- Obavezno registrovanje (Član 29)

PITANJE: Šta će se desiti sa proizvodnjom zasada u Srbiji koji možda krše autorska prava? Da li će doći do uništavanja ili ima drugih načina?

Odgovor: Neće biti uništavanja. Pre ćemo se nagoditi i ići na sud. Naknade nisu ogromne a farmer uvek može da prestane da proizvodi to što ne može da plati.

U poljoprivredi prestaje plaćanje naknade nakon 7 godina (obično).

Više od 50% zaštićenih imena je UKRASNO BILJE.
20% poljoprivredni usevi (žitarice)
15% povrće
10% voće

PITANJE: "One key, several doors." - više institucija obavlja isti posao. Možete li nam dati par objašnjenja.

Odgovor: Kancelarije koje rade sa CPVR svake 3 godine proveravaju vaše stvari, tehničke stvari koje morate primeniti. Postoje pravila koja morate slediti i nešto fleksibilnija pravila. Varijatet u polju koji koristite CPVR će proveravati da možda ne varate. Nova ispitivanja ne uspevaju za sve sorte.

Nadležni organi zemalja članica ne bi uspeli uvek da dostavljalju podatke o semenu. To je malo škakljivo pitanje. Treba da vidite koja je vaša glavna kultura, da li je to suncokret ili nešto drugo. Svaka država EU ima ono što joj je prioritetno.


GMO, puštanje u životnu sredinu, GM hrana i stočna hrana – govori: Selin Valero

Direktiva 2001/18/EC – namerno puštanje GMO u životnu sredinu
Regulativa (EC) 1829/2003 - GM hrana i stočna hrana
2009/41 - GM mikroorganizmi

2001/18/EC – pokriva sve GMO-e, ali hrana I stočna hrana moraju biti odobreni po Regulativi 1829/2003. Takođe se ne dotiče neživih GMO-a.
1829/2003 - svi proizvodi koji mogu da se koriste kao hrana i stočna hrana, kao i seme.
- Prijava o gajenju može se predati po obe regulative.
- Rizik po životnu sredinu (Direktiva 2001/18/EC) – pokriveno u Aneksima
- Delovi A i D Direktive 2001/18 primenjuju se i na GMO odabranim po Regulativi 1829/2003 (e.g. koegzistencija-coexistence)
- Države članice negoduju zbog definicija i nisu voljne da ih u potpunosti primene.

PRINCIPI:
1. BEZBEDNOST
a) svaki GMO mora biti odobren pre puštanja na tržište
b) odobrenje podleže izvesnim uslovima
v) post-marketing praćenje
g) SLEDLJIVOST za GM hranu i GM stočnu hranu

2. INFORMISANJE POTROŠAČA/JAVNOSTI
a) obeležavanje svih proizvoda sa ili od GMO (uključujući i one koji nemaju DNK od GMO, kao što je ulje)
b) ako je ispod 0,9% i slučajno prisustvo, onda nema potrebe da se obeleži. Ali kod semena svaki trag mora da se obeleži.

3. KOEGZISTENCIJA
Države članice mogu preduzeti odgovarajuće mere kako bi izbegle prisustvo GMO u ostalim proizvodima.

- nije obavezno sprovoditi
Direktiva 98/34/EC


Direktiva 2009/41/EC - mikroorganizmi
- 4 kategorije rizika
- Procena bezbednosti
- Plan za vanredne situacije u slučaju hazarda
- Decentralizovana procedura. Ososba koja želi da ograničeno koristi GM mikroorganizme mora da o tome obavesti Komisiju.

2001/18/EC
- ogledna polja (odeljak B) - member states competence
- plasiranje na tržište (odeljak C) – procedura se sastoji iz 2 koraka
- može se odobriti za ogledna polja na primer
A za tržište:
1. Standardna (nacionalna) procedura – procena i pisana saglasnost dostavlja se od strane države članice (rapporteur Member state)
2. Procedura EU
- EFSA vrši procenu rizika
- odluka Komisije na osnovu procedure komiteta (Commission decision under comitology procedure)
- pisana saglasnost

Procedura iz odeljaka B/C – treba da se transponuje (to be transposed)
Uslovi za puštanje u životnu sredinu treba da budu u skladu sa direktivom.

Procenu rizika treba da uradi neko naučno telo. A administrativno telo da dostavi saglasnost.

1829/2003 – procedura odobravanja
1) Prijava - Regulativa 503/2013
2) Procena rizika (6 meseci EFSA)
- država članica može sprovesti sopstvenu procenu rizika! (member state can complete its own risk assessment in a competent authority). Države takođe mogu da se ne slaže sa agencijom EFSA (States can also disagree with EFSA)
Procedura komiteta (Regulativa (EC) 182/2011)
- predlog komisije
- glasanje država članica ( u telu SCoFCAH)
Ako nema većine glasova onda se odbija predlog. Usvaja se ukoliko je rezultat glasanja 50/50 (!).

KONTROLA
Regulativa 882/2004 – države članice su obavezne da vrše inspekcije


Vanredne mere/Zaštitne klauzule (Emergency measures / Safeguard clauses)
- na nacionalnom nivou
- na nivou EU
- Safeguard clause
ODOBRENI GMO – države članice dostavljaju nove informacije o rizicima I mogu usvojiti mere za zabranu GMO-a. Neke države članice koriste ovu mogućnost i kad nema rizika. Npr. zabrana kineskog uvoza u kojem je pronađen neodbreni GMO.
Uz pravila EU primenjuju se još i:

Kartagena protokol (Regulativa 1946/2003)
Arhuska konvencija (Convention of Aarhus)

TRENUTNI STATUS - GMO
- 62 odobrena GMOa: 37 vrsta kukuruza, 7 soja, 8 pamuka, 1 šećerna trska, 6 uljanih repica, 2 mikroorganizma
- 1 GMO odobren za uzgoj


2010 – Komisija je preporučila da se dopuni Direktiva 2001/18/EC kako bi se državama članicama dale veće mogućnosti da zabrane uzgoj GMO, ali je to blokirano u Evropskom savetu.

(eng. Commission proposed to amend Dir 2001/18/EC to increase the possibilities for Member States to ban GMO cultivation but it was blocked in European Council)


Obeležavanje proizvoda ‘Bez GMO’ – studija o riziku će biti objavljena u narednim mesecima kako bi se harmonizovalo zakonodavstvo u ovoj oblasti.

Potrošači zahtevaju obeležavanje koje dokazuje da u proizvodu nema GMO.

Vanja Kojić iz Ministarstva poljoprivrede radi na zakonu o GMO.

PITANJE (Vanja Kojić): 6 zemalja EU je izglasalo zabranu na osnovu Člana 23 Direktive 2001/18/EC. Kako se one nose sa STO? Francuska je zabranila i kukuruz koji je odobren a Luksemburg gotovo ništa nije uskladio od zakona!

Odgovor: To je zanimljivo. To partneri EU iz STO nisu dobro primili, a ne sama STO. Sa Kanadom i Argentinom smo zaključili diskusiju. SAD doduše i dalje ne prihvataju naše razloge i odbijaju dogovor.

PITANJE: U svetlu svih tih činjenica, kakvu poziciju da zauzme zemlja kao Srbija u odnosu na sličnu situaciju država članica EU?

Odgovor: Morate osnovnu Direktivu da inkorporirate u zakonodavstvo. Imate u njoj alat za zabranu GMO, ukoliko dobro formulišete rizik po životnu sredinu ili zdravlje.

PITANJE: Da li ima pomaka o odluci iz 2010. kojom je trebalo da svaka zemlja posebno određuje zabranu?
Odgovor: Bilo je blokirano. Parlament je odobrio ali je Evropski Savet blokirao, uz obrazloženje da ne vide stručne razloge da to urade. Neke velike države su zaslužne za blokiranje a preko 20 je bilo za tu odluku. Proces treba da se odblokira jer mislimo i da je u interesu velikih država kao što je Francuska, koja je delom zaslužna za blokadu, a opet ona na svojoj teritoriji zabranjuje GMO. Trudimo se da ih ubedimo da promene stav.

Brisel je na primer zona bez GMO (GMO-free) na osnovu člana o koegzistenciji.

Članica još može da zabrani GMO ako pokaže naučne dokaze. Urade svoja istraživanja, dođu sa naučnim radovima i kažu da to čine zbog novog rizika.

PITANJE: Med. GM polen biljaka u medu. Da li se nešto izmenilo u vezi proizvoda GM biljaka u tragovima?

Odgovor: Svaki GM materijal mora da bude odobren, a polen iz meda je bio potpuno zaboravljen. Hteli su  na sudu da dokažu da je polen sastojak! A to je jednostavno pogrešno. Polen mora biti prepoznat kao sastavni deo meda, a obično ga ima manje i od 0,1% u medu. Postoji dogovor između država članica o ovome i uskoro će to biti i zvanično.

PITANJE: Uključivanje laboratorija u Srbiji koje se bave sa GMO (ukupno 4) u mrežu laboratorija EU. Kako da se pridruže mreži iz EU i da li postoji mogućnost da učestvuju pre ulaska Srbije u EU?

Odgovor: Trebalo bi da je moguće da učestvujete u mreži i pre pristupanja, ali ne znam tačno kako. Pošaljite nam pismo a mi ćemo vam odgovoriti sa detaljima.

PITANJE: U Srbiji je u jednom dijetetskom proizvodu za sportiste koji sadrži soju pronađena GM soja (!). Kako bi EU postupila sa ovim problemom?

Odgovor: GMO mora biti odobren. Ako nije odobren, primenjuje se politika nulte tolerancije i proizvod odmah skida sa polica, tj. tržišta država članica.

DAN 4. (6.2.2014)


NAPOMENA: Fale 3 izlaganja: 'Nova hrana', 'Zamrznuta hrana i kontaminacija', 'Kontrolna pravila i finansiranje'. Nisam bio prisutan. To će najverovatnije biti prekucano kad ili ako dobijemo snimak, kako su organizatori obećali.

10:45 - Legislativa za posebne kategorije hrane - govori:
 Ivet Alopardi

Regulativa 1925/2006 - o dodavanju vitamina, minerala i ostalih supstanci u hranu

1925/2006 -  Aneksi I i II definišu dozvoljene vitamine i minerale i njihovo obeležavanje. Jedna odredba se tiče i maksimalnih vrednosti. EU za sada nema potpuno harmonizovano zakonodavstvo na ovu temu.

90/46/EEC – Obeležavanje nutritivnih dodataka je obavezno. Niko ne sme da obmanjuje potrošača. Primenjivaće se do 13.12.2016. kada na snagu stupa nova direktiva.

Član 17. – supstance koje se preispituju

Direktiva 2002/46/EEC – suplementi za ishranu. Nalaže i posebna pravila za vitamine i minerale kao suplemente.

Regulativa 258/1997 – o novoj hrani.

Direktiva saveta 2000/13/EEC – o obeležavanju hrane.
Direktiva 2009/54/EEC – korišćenje i marketing prirodnih mineralnih voda. O izvorskoj vodi: Aneks II, član 4, član 5, članovi 7 i 8 ove direktive.

2003/40/EC - Maksimalne granice za prirodne sastojke. Samo izvezne tehnike izdvajanja su dozvoljene.


11:20 - Hrana za posebnu upotrebu u ishrani - govori: 
Dora Sentpali Klajs

Direktiva 2009/39/EC
Još uvek nema propisa za sportiste. Postoje propisi za trudnice i stare ljude.

Regulativa 609/2013 – Za bebe, stare i posebnu medicinsku upotrebu.

20. jul 2016. – nova pravila o bezglutenskim i niskoglutenskim namirnicama, o ishrani za smanjenje težine.

Pitanje: Vrednost bora u mineralnim vodama. Da li je za mineralne vode potrebna registracija? Koje su vrednosti fluora kod vode za decu?

Odg: Trenutno nema ograničenja za vrednost bora, sem što postoji mišljenje EFSA. Nacionalne države same određuju granicu. Fluor preko 1.5 mg/l nije dozvoljen. Nadležni organ države članice daje dozvolu za registraciju.

Pitanje: Da li se razmatra uređenje regulative za sportiste i osobe sa ostalim metaboličkim poremećajima?

Odgovor: Opšti koncept dijetetske hrane smo ukinuli. Dijetetskom hranom se smatra samo ona za medicinsku upotrebu. Kada su u pitanju metabolički poremećaji, hrana za te poremećaje spada u medicinsku upotrebu.

SPORTISTI – To je složeno pitanje. Ima velikog neslaganja u industriji i među državama članicama.  U ovom trenutku razmatramo situaciju i daćemo mišljenje sledeće godine: da li je potrebno ili ne donositi posebne zakone. Ali imajte u vidu da je svaka hrana koju sportisti koriste već obuhvaćena nekom regulativom. Imamo i listu nedozvoljenih marketinških izjava o hrani za sportiste.

Supstance biljnog porekla spadaju u ostale supstance i to još uvek nismo definisali. U Italiji i Španiji postoje već neka pravila o pojačanoj hrani u koju se stavljaju supstance biljnog porekla. Zdravstvene izjave o toj hrani nisu još ni odobrene ni zabranjene. EFSA je dala negativno mišljenje o takvim navodima. Obično je to hrana sa tradicijom, ali to ne uzimamo u obzir kada je u pitanju zdravlje. Trenutno smo odložili raspravu o ovom pitanju. Korišćenje ovih supstanci je na nacionalnom nivou dozvoljeno. U Italiji je to usklađeno sa opštim pravilima, ne znamo kako bi to bilo u slučaju Srbije.


12:00 - Aditivi, enzimi, začini- govori: 
Rafael Perez Barbera


Regulativa  (EC) 1333/2008 – aditivi
Regulativa  (EC) 1331/2008 – odobravanje za ove supstance
Ovaj sektor je u potpunosti harmonizovan 1.6.2013.

Uslovi korišćenja:
- da nisu štetni po zdravlje- da postoji razumna potreba za tehnološkom primenom, gde ne postoji drugi način da se postigne poboljšanje kvaliteta
Liste dozvoljenih supstanci: 94/35/EC, 94/36/EC, 94/2/EC i opšta regulativa 1333/2008
30 Amandmana tj. izmena zbog zahteva za novim supstancama ili produžecima za korišćenje je podneto od usvajanja zakona.
.
U poređenju sa CODEX Alimentarius-om mi imamo 18, a ne 16 kategorija hrane.

Aneks III za Regulativu1333/2008 – sekundarni aditivi (aditivi aditivima). Oko 144 aditiva za proizvodnju enzima.

Regulativa 231/2012 – posebne specifikacije o aditivima
Direktiva 2008/60/EC – za zaslađivače

PROGRAM REEVALUACIJE (Reg. 257/2010)
Aspartam je izuzetak od ostalih zaslađivača (odobren ranije), dok će ostali biti odobreni tek 31.12.2020. Boje tek 31.12.2018.

Srbija je već harmonizovala propise o aditivima sa EU. 

ENZIMI – dobijaju se od biljaka, životinja i mikroorganizama. Jedan enzim može imati više katalizatora. Treba da izvršimo reevaluaciju preko 300 enzima. Za sada samo Francuska i Danska prate primenu enzima u procesu prerade. Francuska ima i „pozitivnu listu“ dozvoljenih enzima.

GMM enzimi (genetski modifikovani) – posebna, striktnija regulativa

Regulativa 234/2011 – smernice za registraciju.
GMM – derived enzymes – EFSA ima smernice za ovo na svom sajtu.
Direktiva 2009/32/EC - ekstraktori u proizvodnji hrane

Država članica posebno odlučuje o enzimima koji dolaze iz SAD i Rusije. Samo u Francuskoj i Danskoj moraju podnositi posebne prijave, jer oni imaju liste o enzimima.

DAN 3. (5.2.2014)

----------------------------------------------------
PLASIRANJE HRANE, STOČNE HRANE
I ŽIVOTINJSKIH OSTATAKA NA TRŽIŠTE
------------------------------------------------------

NAPOMENA: U ovom delu fali prvo izlaganje 'Higijenski propisi'. To ću dopisati nakon što pogledam snimak u ponedeljak.

10:45 - Posebna pravila i kontrolna pravila za proizvode od životinja - govori: Paolo Karikato

Regulativa (EC) 882/2004: zvanična kontrola hrane i stočne hrane
Regulativa (EC) 854/2004: zvanična kontrola proizvoda životinjskog porekla namenjenih za ljudsku upotrebu

Regulativa (EC)  2073/2005: mikrobiološki kriterijumi
Regulativa (EC)  2074/2005: primena mera
Regulativa (EC)  2075/2005: testiranje na trihinelu

BSE (lude krave) slučajevi od 2001-2014 - značajno opalo sa više hiljada na ispod 100 godišnje

Dokumenti vodiči:
- opšti zakon o hrani
- HACCP (7 principa)

PITANJE: Koji je dozvoljeni nivo kalcijuma u deklarisanom mesu?
Odgovor: Nemam ovde uredbu ali to tamo piše. To nije, međutim, jedini parametar koji gledamo.

Mišljenje EFSA: biološki rizik treba rešiti na samoj farmi

PITANJE: Mnogi hazardi nisu pokriveni propisima EU. Da li je mišljenje EFSA u tom slučaju dovoljno, ako ne postoje zvanični propisi?

Odgovor: Da. Prioritetni rizici koje je EFSA identikovala su salmonela, stafilo-bakterija (?) i pojedini hemijski rizici. Industrija je međutim dužna da izbegava sve moguće kontaminacije koje utiču na ljudsko zdravlje.

PITANJE: Kako se postupa sa oblicima salmonele koji nisu štetni po zdravlje? Da li je potrebna termička obrada itd.?

Odgovor: Brojleri, živina i ćurke. Ako su rezultati pozitivni u dokumentima mora da se kaže koja je salmonela u pitanju. Ako je salmonella infantis, to može da se prodaje kao sveže živinsko meso. Subjekti u poslovanju s hranom sami određuju kako će raditi s tim mesom. Ne postoji zahtev EU da se to termički obrađuje, peru ruke i sl. ali je to prosto normalno. Kada je u pitanju deklaracija - ne postoji obaveza. Da li je obavezno da postoji poseban program suzbijanja salmonele kod uvoza? Ne, to nije obavezno, ali se mora postupiti u skladu sa ostalim propisima o bezbednosti hrane.

PITANJE: Med - kakvi su uslovi za registrovanje proizvođača? Koje su minimalne količine potrebne za registraciju?

Odgovor: Molim da pošaljete sva detaljna pitanja našem tehničkom timu. Mala količina je isključena iz opšteg higijenskog paketa. Ali postoji diskusija u EU o tome "šta je mala količina". To je prepušteno državama članicama da same definišu i regulišu. Slično je i sa ostalim oblicima primarne poljoprivredne proizvodnje.

SRBIJA nema objekat za proizvodnju klica (u pitanju su biljke)

PITANJE: Hrana neživotinjskog porekla nije dovoljno pokrivena u higijenskom paketu. Pa smo tu malo zbunjeni...

Odgovor: Uvek je dobro čuti da neko hoće još regulative! (smeh) Ono što važi za životinjsku hranu primenjuje se na ostalu hranu.

Kad se farma bavi sortiranjem jaja i pakovanjem mora biti registrovana kao jedinica sekundarne proizvodnje, jer moramo paziti na princip sledljivosti.

PITANJE: Šta bi moglo da se uradi da se vrlo složen sistem sledljivosti pojednostavi i lakše primeni kako bi imali što pristupačnije socijalne i ekonomske koristi? Ako možete da nam date neke informacije i preporuke kako da se ovaj program primeni?

Odgovor: Ovo što vi tražite radi se u završnoj fazi pregovora, a ne na skriningu. U sušini, tražimo da se ono što nije u skladu sa propisima EU prilagodi propisima. Kada su u pitanju objekti, glavno što trebate omogućiti je da svi inspektori rade kako treba, a ne da neki imaju rigorozne kriterijume a drugi budu fleksibilniji. Neke države članice definišu 4 kategorije objekata: 1) ispunjavaju uslove; 2) ispunjavaju uslove ali ne sve; 3) ne ispunjavaju uslove; 4) ne ispunjavaju uslove ali to i to treba još promeniti ulaganjima i uslovi će biti zadovoljeni.

U Hrvatskoj je nadležnim organima omogućeno da sprovode rigoroznu kontrolu prema poslovnim subjektima u čijem vlasništvu su objekti. Sa njima smo se dogovorili da u slučaju nepogoda i više sile, rok za poboljšanje objekta bude produžen. Ali kao opšte pravilo, produženje roka se može dati samo JEDNOM. U pristupnim pregovorima i kod nekih država članica, mikrobiološki problemi su najveći problemi. I dobro je poznato da treba vremena da se to reši. Farmerima možemo dati dug prelazni period, ali najviše do 3 godine. Ovo što sad razmatramo ne tiče se pristupnih dogovora pa još tog roka neće biti. Pretpostavljam da u Srbiji imate veći broj krava po farmi nego Hrvatska. Ne vidim prepreku da ako je posao obiman damo duži rok. Ali u principu rok treba da bude što kraći.

REPLIKA: Srbija ima mnogo malih proizvođača mleka, porodični poslovi kako ste rekli. Da li će objekti za skladištenje mleka u domaćinstvima biti predmet primene propisa, uzimajući u obzir fleksibilnost za ovakve proizvođače? I da li će i pod kojim uslovima oni moći da uzvoze u EU?

Odgovor: Pravila za fleksibilnost su već definisana. Ona međutim ne podrazumevaju fleksibilnost u higijeni. Nije obavezno da npr. mala klanica ima odvojena odeljenja za različite radnje. Niko od vas ne traži da koristite čelik, možete i drvene materijale koji su tradicionalni. Ali oni moraju biti čisti, da ne dolazi do kontaminacije i da se vrši redovna kontrola nadležnih organa. Možete izvoziti u EU s tim da su svi higijenski uslovi ispunjeni. Fleksibilnost se odnosi na uslove proizvodnje, ne higijenske uslove. Farmer koji ima 2-3 krave može prodavati sirovo mleko pojedincima i bez svih higijenskih papira s tim da je prethodno obavljena kontrola nadležnih organa.

Postoje registrovani i odobreni objekti u zavisnosti od onoga ko posluje. Uzmimo klanicu za primer. Ako je to mala klanica u malom selu, ona može biti odobrena ali mora obezbediti prvo higijenske uslove, da ima adekvatnu opremu. Uslovi za odobrenje se primenjuju na sve aktivnosti u poslovanju.

Shvatili smo da ne možemo da imamo jedna pravila za nacionalno tržište a druga za jedinstveno tržište EU. Ranije smo imali nekoliko kategorija proizvođača, pa su oni kojima je omogućeno da izvoze van granica nacionalne države postali bolji a oni koji posluju samo u nacionalnoj državi ne tako dobri.

PITANJE: Kada očekujete od nas primenu ovih propisa?

Direktna prodaja manje količine sira, meda itd. tu nisu potrebna posebna odobrenja, samo registracija i kontrola nadležnih organa. Proizvođač meda neće imati pečat ako radi samo na lokalnom nivou. A šta je "mala količina" ostaje na vama da odredite.

REPLIKA: Lokalno tržište je za nas cela zemlja, jer naši proizvođači donose hranu u više gradova. Ta roba dakle dolazi do krajnjeg potrošača.

Odgovor: Taj problem postoji kod svih manjih država članica. Tu imamo veliku konfuziju jer države članice nisu dozvolile određivanje konkretnih brojeva o količini kao ni striktne definicije lokalnog tržišta. Savetujem da uzmete u obzir duh zakona. Imate farmera npr. koji proizvodi 100 kg sira ali šalje robu širom države. To baš nije lokalno tržište kako ga zakon prepoznaje. Da je to u njegovom selu i okolnim selima, onda bi bilo. Malo je teško da celu državu shvatimo kao lokalno tržište, sem ako je to država veličine Luksemburga. Mi bismo hteli da definisanje Srbije kao lokalnog tržišta izbegnemo. Ne mislimo da bi kontrola tada bila dobra.


PITANJE: Naši privrednici su nam uputili neka pitanja. Ko kontroliše primenu higijenskog paketa od njive do tanjira? Regulativa 882/2004 već prepoznaje da se taj posao može delegirati. Da li se delegiranje i akreditacija mora sprovoditi po 17... (nisam sve stigao da zapišem)

Odgovor: Pitanje o akreditaciji bih prepustio kolegama sutra. Što se tiče prvog pitanja, farmer je odgovoran za primarni deo proizvodnje: briga o životinjama, čišćenje, kvalitet mleka i sl. Dakle sve što je na farmi. Na vašim nadležnim organima je da uspostavi kontrolni sistem redovne revizije na samim farmama. Možda ne svake godine, ali svake treće. Nismo definisali koliko često to mora da se radi, tako da je to na vama da prilagodite.

PITANJE: Da li se takse naplaćuju u odobrenim objektima i registrovanim? Ko snosi troškove za izdavanje sertifikata?

Odgovor: Ovo će detaljno biti pokriveno sutra. U reviziji uredbe 882/2004 koja će biti uskoro, pitanje taksi je najosetljivije pitanje (jer je naravno novac osetljiva tema). Cilj je da kontrolni sistem funkcioniše samo zahvaljujući taksama. Ali to je idealni scenario, u praksi nije tako. Moj kolega će sutra govoriti o detaljima.

Akreditacija laboratorija za trihinelu je komplikovana. Govorimo o malim objektima u klanici gde se radi testiranje, ne o pravim laboratorijama. Države članice su različito pristupile ovoj temi. Neke su rekle "ne možemo", neke su tražile da to urade na kraju tranzicionog perioda.

PITANJE: Kako se BUREK kao mešoviti proizvod tretira u pravilniku?

Odgovor: Ako ima više od 50% primesa životinjskog porekla (ako je sa sirom i sa mesom) - meso i sir moraju doći iz odobrenih objekata ali proizvođač bureka može biti samo registrovan.

Imaćemo specijalne kontrole za izvoz nekih mešovitih proizvoda. Naravno za ove od preko 50% primesa i ove sa manje primesa ali sa specifičnim rizikom. Izvoznik će morati da dokaže da deo koji se tiče mesa dolazi iz odobrenog objekta.

Srbija treba da predstavi plan kontrole (višegodišnji) bez obzira na to da li će kontrolu vršiti samo Ministarstvo ili još neko akteri uz Ministarstvo.


14:30 - Legislativa o životinjskim ostacima - govori: Rudolf Stag (SANCO G2)

Vaša zemlja je već napravila ključne korake u sprovođenju ovih pravila.

Uredba 1069/2009 Evropskog parlamenta i Evropskog saveta definiše ovu oblast

Privrednici ukoliko mogu trebaju rukovati materijalom po HACCP standardima i moraju sprovoditi sopstvene kontrole.

2008/98/EC - tiče se otpadnih delova od hrane.

Otklanjanje opasnosti od zaraze se vrši paljenjem ili zakopavanjem u slučajevima kada se radi o maloj količini zaraženih životinja zakopavanje se može vršiti i u bašti.

-----------------------------------------------
ADITIVI (1)
------------------------------------------------

16:00 - Aditivi u stočnoj hrani, pravila, propisi, nepoželjne supstance - govori: Volfgang Trank

Potrošači se ne smeju dovoditi u zabludu u vezi s onim što piše na etiketi - OSNOVNI PRINCIP

Aditivi za stočnu hranu (Regulativa 1831/2003)
Higijenski propisi za stočnu hranu (Regulativa 183/2003)
Nepoželjne supstance (*nisam stigao da zapišem broj regulative* - Guglajte 'undesirable substances')

Odvajanje procesa procene rizika i upravljanja rizičnim situacijama

Modifikovana (izmenjena) hrana (Regulativa 90/167) - *napomena: ovo nije GMO
Materijali za stočnu hranu (Regulativa 767/2009)
Opšti zakon o stočnoj hrani - General feed law (Regulativa 178/2008)

1831/98/EC - Zabrana za upotrebu antimikrobnih promotera rasta (antimicrobial growth promoters) kao aditiva.

Samo ono što je na listi od aditiva može da se koristi na tržištu. Trenutni registar sadrži skoro 2000 aditiva. Postoji 5 kategorija:

1. Tehnološki aditivi - poboljšanje kvaliteta hrane
2. Senzorni aditivi - uticaj na čula potrošača (boje, pojačivači ukusa)
3. Nutritivni - kao što su vitamini i aminokiseline
4. Zootehnički - poboljšanje varenja, stabilizovanje crevne flore itd.
5. Kokcidiostatici i histomonostatici - substance koje ubijaju protozoe ili inhibiraju. To su u suštini veterinarski lekovi.

Regulativa 183/2005 - higijenske prakse i uslovi. Procedure po HACCP principima sem kod primarne proizvodnje i srodnih procesa. (Primarna proizvodnja - hrana za ličnu upotrebu i prateća stočna hrana, lokalno snabdevanje na obližnjim farmama)

Aneks IV - "veći rizik", biznisi moraju da ispune uslove iz ovog aneksa.
Aneks I - biznisi stočne hrane koji se bave primarnim proizvodima.
Aneks II - biznisi koji se bave drugim procesima.
Aneks III - farmeri koji proizvode stočnu hranu.

HACCP potiče iz SAD ali je čudno da se ne primenjuje u onoj meri u kojoj se primenjuje u EU.

2002/32/EC - nepoželjne supstance u stočnoj hrani.

Arsenik (2ppm - tj. mg/kg)
Dioksin i mere regulacije - Regulativa 225/2012
RASFF (sistem informisanja) - oko 4000 uzbuna godišnje, 10% tih uzbuna je o stočnoj hrani.

DAN 2. (4.2.2014)

----------------------------------------
VETERINARSKA REGULATIVA (2)
------------------------------------------------

9:30 - Kontrolni sistem za uvoz – govori: Patricija Langhamer

Direktorat Sanco, jedinica G6 – bavi se međunarodnim multilateralnim sporazumima
1993. – Jedinstveno tržište EU je formirano. Da bi sve bilo bezbedno, formirana je legislativa.
BIPs (Border inspection points of control) – kontrolne granične tačke na kojima se vrše obavezne veterinarske kontrole

Odobrene ulazne tačke EU za komercijalnu trgovinu životinja i proizvoda od životinja:
266 BIP-a u EU
2 u  2 EEA
2 na Farskim ostrvima
2 u Švajcarskoj
2 planirana za GL

Da bi neko mogao da izvozi u EU mora da ispuni sledeće:
- da je iz odobrene treće zemlje
- da ima harmonizovanu sertifikaciju za životinjsko i javno zdravlje
- da ima odobrene establišmente (na listi TRACES sistema)
- odobren plan kontrole rezidua
FVO (Food veterinary organization) - vrši saslušanja u trećim zemljama

BIP (ulazne tačke na granici):
- Informacija mora stići pre ili na sam dan prelaska sa dokumentom (Common veterinary entry dokument) preko sistema TRACES.
- Provera identiteta svih pošiljki
- Fizička provera životinja – ali broj ovih provera se smanjuje u zakonima
- Sertifikat o zdravlju mora sadržati odobrenu treću zemlju
- Za svaki proizvod se prema trećim zemljama primenjuju isti kriterijumi kao i za države članice
- Fizičke provere mogu biti: nasumične i redovne.

Direktiva 92/65/EC tiče se instituta i karantinskih centara koji su odobreni

Ako se roba ne slaže sa uslovima EU:
- Uništenje –klanje i eutanazija životinja
- Specijalni tretman životinja u karantinu
- Prevoz do druge države van EU ili natrag u treću zemlju
- Alternativna upotreba od namenjene

U slučaju čestog ili ozbiljnog kršenja zakona:
- Zabrana uvoza trećoj zemlji ili regionu. Pooštravanje kontrola ubuduće.
- Zabrana iz institucija, firmi ili drugih objekata.
Kako EU dolazi do informacija o lošoj hrani i bolesti životinja:
1.       RASFF sistem
2.       FVO – saslušanja i izveštaji
3.       TRACES sistem

Neke države članice povezale su svoj sistem carine sa TRACES sistemom radi lakšeg praćenja. TRACES ne vrši pojačanu kontrolu nakon uspešnih primera prelaza.

Regulativa 206/2009 EC- provera ličnog prtljaga, čekova i priznanica onlajn kupovine

Odluka 2007/25 EC -  maksimum pet pasa, mačaka, ptica ili drugih ljubimaca može ući. U suprotnom upućuju se na graničnu kontrolu i tretiraju kao trgovina životinjama po Regulativi 998/2003.

Regulativa 1069/2010 i Regulativa 142/2011 – otpad od keteringa. Provera i nadzor prtljaga sa teretnih brodova.

’General import issues such as listing of third countries’ – na sajtu grupe Sanco za više detalja

PITANJE: TRACES i RASFF : Da li se uzorkovanje vrši samo jednom na ulasku u EU ili i na drugim BIP punktovima?

Odgovor: Za kopneni saobraćaj to može da se desi više puta, dok se za vazdušni i pomorski to ređe dešava.

PITANJE: Možete li da nam objasnite termin ’Chanelling Procedure’?

Odgovor: Imamo nekoliko takvih procedura. Imamo derogaciju za tranzitne pošiljke. Nebezbedan proizvod biva vraćen u treću zemlju ili neku drugu zemlju van EU, pratimo šta se dešava sa proizvodom do kraja.

(Srbija je korisnik TRACES sistema)

U prošlosti je svako mogao da ubacuje zaduženu osobu u TRACES sistem. Pa su greške u kucanju učinile TRACES neefikasnim. Od tada smo zamolili države članice da imaju samo jednog zaduženog za TRACES sistem. Ukoliko imate problema sa vašim sistemom u Srbiji, razgovarajte sa zaduženom osobom u Srbiji.
Pri uništavanju prtljaga putnika, na vama je da odredite da li će se postupak obavljati direktno na aerodromu ili odvesti do nekog namenskog objekta.


10:15 - Uvozna regulativa za žive životinje i proizvode od životinja – govori: Pjeranđelo Bernorio

Regulativa EU treba da prati:
- Pravila STO (Svetska trgovinska organizacija) i SPS  koji prati OIE i CODEX standarde
Bude naučno utemeljena: EFSA (Parma, Italija) daje naučne savete Komisiji

Stroži standardi od propisanih moraju biti praćeni adekvatnom procenom rizika

BITNI DOKUMENTI:
Veterinarska kontrola prilikom uvoza - 97/78/EC
Regulativa 853/2004/EC – javno zdravlje
Direktiva 2002/99 EC - pokriva opšte stvari o zdravlju životinja. Za posebne vrste životinja koje se često koriste u ljudskoj ishrani imamo i posebne zakone.
2004/68 EC  - obuhvata kopitare
1992/65  - obuhvata pčele

Jako pazimo na slinavku  i šap od bolesti. Brazil je primer zemlje koja ima regione sa jako dobrom i bezbednom hranom i regione sa nebezbednom hranom ili opasnim životinjama. Različito tretiramo te regione u trgovini.

Nikakav nivo rizika nije prihvatljiv.
Direktive 90/425/EEC i 89/662/EEC – Unutrašnje tržište EU
Direktive 91/496/EEC i 97/78/EEC – Uvoz iz trećih zemalja
Regulativa 206/2009/EC – Uvoz ličnih stvari. Veliki rizik dolazi od ličnog prtljaga putnika, ali to je jako teško kontrolisati.

PITANJE: Kako treća zemlja dokazuje bezbednost drugog putnika koji se ne uklapa u regulativu EU? Npr. Razlika u propisanoj temperaturi tretmana (70 ili 80 stepeni) kod svinjskog mesa?

Odgovor: Za sada se to nikada nije dogodilo. Mi bi morali da radimo analizu rizika treće zemlje i vidimo koliko je to bezbedno. Argentina je npr. koristila 80 stepeni.

11:00 - Trgovina živim životinjama u EU – sperma, jajašca, embrioni – govori: Eva Kamara

Goveda, svinje i ovce su životinje kojima najviše trgujemo
Odluka saveta 209/470/EC
Direktiva 90/425 EC - provere
Direktiva 96/93 EC - sertifikacija
Direktiva 64/432 EEC – stoka i svinje
Direktiv 91/68/EEC - ovce i koze
Direktiv 2009/156/ EEC
Direktiv 92/65/EEC                                           Svi učesnici u trgovini moraju biti odobreni, kao i objekti koji vrše kontrolu.



2001/618/ EC -   Ajoški bolest
2004/558/EC – IBR (Infectious bovine Rhinotracheitis). Definisane dodatne garancije u vezi svih bolesti.

Kopitari:
92/65/EEC – sperma i jajašca
90/427/EEC - zootehnika, knjiga pastuva
90/428/EEC
Jedinstveni životni broj (Unique life number - UELN compatible)
1.7.2009. regulisano čipovanje konja (Regulativa 504/2008). Postoje i alternativne metode

***kvar prenosa – 30 minuta***

14:45 - Troškovi za veterinarske delatnosti – govori: Ludvig Vanderborg

Veterinarski programi -180 miliona evra (za iskorenjivanje bolesti) – ukupno postoji oko 40 programa
Stopa sufinansiranja je 50% - procenat od finansija izdvojenih za svaki program (60% za FMD – Food and Mouth disease) -> za hitne situacije kao ptičji grip i više . Za više detalja: Odluka2009/470/EC

Direktiva 882/2004 – kontrola hrane i stočne hrane. ’Zdravlje biljaka’ - 50% troškova uništavanja finansiramo.

Institucije EU imaju 45 Laboratorija različite namene: pesticidi, GMO, salmonela itd. (882/2004)

Od 2006.  – 21000 osoba trenirano za bezbednost hrane. Države članice ne učestvuju u ovom programu treninga.

2014.-2020. Projektovani budžet je 1.8 milijardi evra. Zakonodavstvo se menja u narednim mesecima (maj, jun).

3 rate finansiranja troškova (funding rates) : 50%, 75%, 100% - koji procenat programa će se finansirati
Objedinjen pravni sistem znači i efikasnije procedure.

PITANJE: Da li postoji mogućnost da u slučaju epidemije bolesti iz Turske (kao šap i slinavka) EU refundira troškove suzbijanja bolesti?

Odgovor: U budućnosti, kad se donesu novi zakoni, mogli bismo da finansiramo suzbijanje bolesti, kako ne bi prešlo i na EU.



15:30 - Kontrola rezidua i zabrana hemijskih supstanci - Frank Svartenbro

Imali smo raspravu sa SAD zbog hormona, jer su kancerogeni. Oni kažu da toga već ima u hrani, mi kažemo da nam ne treba nešto što je višak.
Direktiva 96/22/EC  - uslovi za terapeutsku i zootehničku upotrebu

Veterinar je uvek odgovoran za odobravanje korišćenja hormona. Nije dozvoljeno korišćenje supstanci koje su kupljene u SAD, a ne nalaze se na tržištu EU. Nije dozvoljeno korišćenje implanata, jer mogu i nehotično nakon obrade da dospeju u ljudski organizam.

Beta agonisti (Beta agonists), testosteron, progesteron i derivativi – samo za terapeutsku upotrebu, inače je zabranjena upotreba.

BST (Bovine somatotropin) – zabranjeno direktivom 1999/879/EC. Produktivnost krava ne treba da se povećava injekcijom hormona. Dolazi do zapaljenja vimea i ostalih reakcija. SAD ne misli tako, dok Kanada, Australija i Novi Zeland misle slično EU.

Direktiva 96/23/EC – monitoring rezidua – za životinje
NRMP – Nacionalni plan za monitoring rezidua. Tim planom se propisuju obavezni nivoi uzorkovanja na farmi i u klanicama.
Direktiva 97/747/EC – za životinjske proizvode i manje važne vrste kao što su zečevi

Direktiva 2011/163/EC - LISTA TREĆIH ZEMALJA
Uslovi u trećim zemljama moraju biti ekvivalentni EU.Srbija je uključena za sve vrste životinja osim za zečeve i divljač.

Odluka 98/179/EC - official sampling
Odluka 2002/657/EC - analitical methods and interpretation of results

Regulativa 37/2009 - maksimalni nivo rezidua
Regulativa 2002/657/EC - minimalno potrebna količina za učinak supstance
Rezultati se uporedjuju sa ova dva propisa.

Regulativa 470/2009 – referentne tačke za delanje (Reference points for action - RPAS)
Regulativa 882/2004/EC – referentne laboratorije EU

PITANJE: Da li je neophodno da subjekti u poslovanju razvijaju sopstvene provere kad već postoji Nacionalni monitoring plan?

Odgovor: Nije neophodno, ali direktiva ostavlja mogućnost. To zavisi od toga kakvo je stočarstvo kod vas. Verovatno ima slučajeva gde je ekonomičnije da sam proizvođač to radi. Velika gazdinstva imaju i sredstva da to sprovedu. Ali ako imate npr. 5000 jedinica proizvodnje, onda bi to bilo preskupo za samog proizvođača.

SRBIJA - Kod nas se i pored Nacionalnog plana podržava i razvijanje sopstvenih metoda u privatnim firmama.

I kada je mali oblik proizvodnje, vi treba da imate uzorkovanje. Želimo da što je više moguće izbegnemo arbitražu referentnih laboratorija EU tamo gde su zadužene Nacionalne referentne laboratorije.


16:00 - Dobrobit životinja – govori: Paolo Dala Vilja

64%  građana EU zabrinuto je za dobrobit životinja na farmi. Studija Univerziteta Reding detaljno je istraživala oko čega se sve građani brinu.
89% građana smatra da se isti standardi trebaju primenjivati na uvoznu hranu (očuvanje sela, ekologija, bezbednost, da životinje ne pate) – izvor: EU barometar
Direktiva 98/58 – dobrobit životinja

Tendencija u EU je da se potpuno izbace kavezi i boksovi.
Regulativa 1099/2009 – zaštita životinja tokom klanja

PITANJE: Ovlašćenja II i I (kategorije) izdajemo u Srbiji. Da li sa ovim ovlašćenjima životinje mogu u EU?

Odgovor: Samo ovlašćenja država članica su validna. Vaši transporteri mogu takva ovlašćenja dobiti od država članica.

DAN 1. (3.2.2014)

----------------------------------------
UVOD I OPŠTI ZAKONI
------------------------------------------------
9:45 - Tehnički problemi u Briselu. Prenosa uvoda nije bilo.

10:30 - Opšti zakon o hrani (General Food Law) - govori: Vinsent Oban (Vincent Aubain)

Zakoj je usvojen je 2002. nakon problema sa bolešću ludih krava. Principi sadržani u tom zakonu odnose se na celokupnu EU:

1) Princip predostrožnosti

- primenjuje se kada nema dovoljno naučnog znanja o nekoj oblasti. Kada je nešto novo, ali nema razloga da verujemo da je štetno ili nebezbedno, princip se ne primenjuje. Primenjuje se samo ako imamo nepotpune informacije.

- primena mora biti srazmerna. Ne bi trebalo da preko ovog principa blokiramo trgovinu koja je dogovorena preko međunarodnih sporazuma.

2) Princip sledljivosti (Traceability)

- primenjuje se na sve subjekte, proizvode i ostale elemente u lancu trgovine. Informacije o tome odakle je kupljeno, kome je prodato. Ne tražimo da se u sakupljanju podataka ide do same farme od koje potiče hrana. Ali da znate da kažete 'kupio sam tu i tu', 'prodao tom i tom maloprodajnom lancu'.

3) Odgovornost

- glavna odgovornost je na subjektu koji je proizvod plasirao na tržište u poslovanju s hranom. Dakle, ne možete tužiti državu za svaku prevaru koju doživite, već poslovnog subjekta. Ovo ne važi za slučajeve gde se pokaže da državna tela duži period (npr. 20 godina) nisu adekvatno zaštitila potrošača ili blagovremeno i dobro sprovodile kontrolu.

EFSA je formirana radi procene rizika za sve prehrambene proizvode i stočnu hranu. U procesu procene rizika konsultujemo ponekad i nosioce interesa.

2002. formiran RASFF (Rapid Alert System for Food and Feed)

Srbija - u prošlosti se kod vas pojavio norovirus u malinama. Tada smo svim državama članicama dali uzorke kako bi mogle da izvrše poređenje sa budućim pošiljkama. Kod vas nije bio uveden sistem sledljivosti, pa nismo ni došli do izvora problema.

Da bi se izbeglo da različite članice reaguju različitim merama, sistemom koordinisanog reagovanja ublažavamo rizike. Evropska komisija usvaja vanredne mere radi veće efikasnosti na nivou EU.

Kada su u pitanju problemi na nacionalnom nivou, ne usvajamo set opštih vanrednih mera, jer problem nije raširen na druge države. Ali država članica može pokrenuti inicijativu za donošenje vanrednih mera, jer su mere na nivou EU delotvornije od nacionalnih.

VANREDNE MERE (Emergency measures)
- privremena zabrana proizvoda. Zabrana se donosi pod izvesnim uslovima zavisno od slučaja.
- blanko zabrana - stopostotno testiranje na granici i sl. Kod ovakvih zabrana je otvoren prostor da donesemo bilo kakvu meru u cilju bezbednosti.

KRIZE u EU: dioksin, aflatoksin itd. Nakon tih kriza napravljen je okvir za delovanje. Učestvuje EFSA (koja da je stručnu, naučnu procenu rizika). Moraju se sakupiti sve informacije, da bismo videli koje su sve opcije za odgovor na problem moguće.

2002. godine smo pregrupisali razne komitete za hrabu u jedan (Standing committee on the food chain and animal health). Komisija  usvaja zakonodavstvo, ali se razgovara i sa predstavnicima država članica. Članovi iz pojedinačnih država glasaju.

Srbija - za ove stvari vi možete imati atašea u Briselu ili slati nekog od kuće da prisustvuje sastancima komiteta. Principi sledljivosti i predostrožnosti se moraju uvesti u vaše zakonodavstvo pre pristupanja. Takođe, ako poslovni subjekti nisu ti koji snose odgovornost prema vašim zakonima to takođe morate menjati.

(Delegacija Srbije nije imala pitanja u ovom delu)

11:45 - Sistem kontrolu na unutrašnjem tržištu - govori: Laslo

Kada je u pitanju zdravlje životinja imamo horizontalna i vertikalna dokumenta. Ja ću govoriti o horizontalnim dokumentima.

HORIZONTALNA DOKUMENTA - Direktive (directives) 89/62 i 90/425 koje se tiču živih životinja i germinalnog poroza.

Nema kontrole na granicama, ali kontrole postoje na mestu porekla. One mogu biti sistematske (svaki put pre nego se stekne sertifikat) i kontrole na mestu odredišta (manje rigorozna, ne treba biti diskriminatorna).

Neke stvari će se međutim uskoro promeniti. U direktivi 90/425 obratite pažnju na član 9. se bavi proizvodima i član 10. koji se bavi životinjama.

(Safeguard) - pošiljalac pošiljke snosi odgovornost za ispravnost pošiljke. I plaća za moguću štetu. Imamo 'dvostruki sistem zaštite' (Two-pillar system of protection), koji definiše kako se vrše kontrole. Ali to mora da bude bez diskriminacije po državu članicu. Mere se donose na nacionalnom nivou i nivou EU.

DISKRECIONI PROSTOR - ukoliko država članica ne preduzima privremene zaštitne mere, a druga država članica može da interveniše i uradi to što prva država nije uradila. Veterinarska komisija može sprovesti i preduzeti privremene zaštitne mere ukoliko nije obaveštena valjano i smatra da nije dovoljno urađeno. Primer: afrička svinjska kuga u Litvaniji (intervenisao Veterinarski komitet). Odluka o zaštitnim merama donosi se na sastanku sazvanog komiteta. Sastanak može biti i potvrdan o merama države članice.
Brzina - Odluke su primenjive odmah. Ne čekamo objavu u Službenom glasniku.

Razlozi za donošenje vanrednih mera: bezbednost, transparentnost, pomoć pojedinim članicama, sprečavanje uticaja na uvoz i izvoz kad se država članica unervozi (jer tržište EU je jedinstveno tržište).

O komitetu SCoFCAH imate detalje na internetu.

Sistem menjamo nakon ulaska svake nove članice, kako bismo smo sprečili širenje bolesti iz te države. To smo uradili npr. u slučaju Rumunije i Bugarske.

Možemo da vam tražimo sertifikate ako postoji mogućnost da se ugrozi jedinstveno tržište. Mi to tražimo i to očekujte. Ne dozvoljavamo da bilo šta uđe u EU što ne zadovoljava sve uslove vezane za uvoz. Sertifikati su regulisani Direktivom 1996/93/EC.

Međusobna pomoć (mutual assistance) definisana je Direktivom 89/608/EC (dostupna onlajn). Ona se tiče krivičnih istraga protiv onih koji ne poštuju pravila.

Sistem TRACES (ranije ANIMO) - alat za izrađivanje sertifikata. Pomaže u sledljivosti robe. Sastoji se iz 3 dela: osnovni podaci, vakcine i zdravlje životinja, kontrole.

Strategija za zdravlje životinja - Bolje je biti proaktivan nego lečiti. Malo više košta ali na dugoročno ćemo uštedeti novac. Ciljevi su: visok nivo zdravlja, pomoć selima i privredi, omogućiti slobodno kretanje dobara, ekološka zaštita. Ovo jeste politički dokument ali možete videti čemu težimo. Uskoro usvajamo novi Zakon o zdravlju životinja i vi ćete verovatno morati da ga primenjujete u trgovini sa EU. Sva dokumenta su dostupna na sajtu EUROLEX-a. Ne morate se plašiti jer sve promene regulative će biti na bolje. Tražimo načine da stvorimo jednostavna efikasan sistem.

PITANJA: Siniša Plavšić i Siniša Kotor iz srpske delegacije

1) Moje pitanje se tiče granica diskrecionog prostora. Kako identifikovati i definisati ozbiljan hazard? Posebno za bolesti koje nisu zoonoze. Ili one koje nisu na listi obaveznih za prijavu?

Odgovor: Sve se svodi na to kakav sistem imamo. Uzmimo za primer slinavku i šap (Q fever). Odmah se obratite komitetu ScoFCAH i koristite znanje stručnjaka, referentne laboratorije i mrežu stručnjaka za egzotične bolesti kao npr. iz Australije. Slinavka i šap se desila u Holandiji, a finansirali smo čak i studije. Odlučeno je da taj problem rešava Holandija na nacionalnom nivou.

Kako sve to utiče na trgovinu? Ima različitih slučajeva. Države članice ne mogu da donose jednostrane zabrane. Ali kada je u pitanju izvoz - tu smo na milost i nemilost država članica i ponekad propatimo. Kompliment za pitanje, to je siva oblast, jer ne možemo se uvek oslanjati na zakone, već i konsultovati veterinarski sud.

2) Da li konkretno Srbija može da se obrati komitetu SCoFKAH?

Laslo: Nama možete za stručna pitanja. Vensan može detaljnije o SCoFKAH.
Vensan: O tome ćemo kasnije, jer je deo današnjeg izlaganja.

3) Roba koja se odnosi na uvoz može da se tranzitira...da li to važi i za robu po ruskim standardima? Ako smtramo da roba nije rizična, a još uvek nije odobrena kako da uđemo u postupak? Poznato je da postoje ograničenja za svinjsko meso. Kako da treća zemlja odbrani svoju tezu da je roba bezbedna?

Odgovor: Ne govorimo toliko o robi koliko o samoj državi, koja je sve ugovore potpisala. Ona mora da je na našoj uvoznoj listi. A kako da se nađete na listi to je jednostavno: podneti zahtev zaduženom telu, a onda mi postavljamo pitanja. Onda proširujemo listu životinja na direktivi iz 2010.

Kada je pristupala Hrvatska bilo je to delikatno pitanje. Ne dozvoljavamo nikom da prođe ako ni za nas to nije dobro (npr. mikotoksini). S druge strane, ne tražimo da imate poseban program za praćenje robe.

4) Kod nas važi minimalan tretman D za svinjsko meso. Da li možemo uvoziti i sa ovim tretmanom?

Odgovor: Uvek imate mogućnost da uđete u razgovore s nama i mi vas ohrabrujemo da to učinite. Jeste dugotrajno, i jesmo strogi, ali možete konsultovati Hrvatsku, Bugarsku i Rumuniju gde je situacija danas mnogo bolja zahvaljujući tome.

U predpristupnom periodu postoje PRELAZNE MERE (gde roba prelazi granicu). U slučaju Hrvatske to je bio Neumski koridor.

Kad govorimo o svinjskom mesu iz Srbije predsednik komiteta može pozvati vašeg predstavnika i konsultovati ga u vezi ove teme. Ali, vi ne možete formalno tražiti stavljanje na dnevni red jer niste članica. Ali uvek možete razgovarati s nama i davati predloge. Ako procenimo da je to bitno za EU, razmotrićemo.

Proizvodi namenjeni Rusiji u tranzitu će se proveravati u EU i na njih biti primenjeni naši propisi, kao da su namenjeni samoj EU. Morate da pregledate i revidirate sve bilateralne sporazume koji nisu u skladu s pravilima EU. To se radi blagovremeno i partner obavesti 6 meseci unapred. I to će potrajati malo. Pregledajte svoje sporazume s trećim zemljama.

----------------------------------------
VETERINARSKA REGULATIVA
------------------------------------------------

14:30 - Kontrolne mere za bolesti životinja - govore: Fransisko Revirijego i Klaus Kostencer

Nalaze se u direktivi 92/119/EEC. Obaveštavanje u ADNS-u (Direktiva 82/984/EEC). Pokriva epizootiološka istraživanja. Krizne jedinice koordinišu sve mere uništenja. Definisan je i način postupanja, kao što je uklanjanje robe sa tržišta, uništenje leša i uzoraka naravno.

Formiranje zona:

a) ZAŠTITNA ZONA - u radijusu od 3km oko zaraženog gazdinstva. Ljud moraju biti informisani, a gazdinstva popisana.

b) NADZORNA ZONA - u radijusu od 10km oko zaraženog gazdinstva.

Mora postojati Nacionalna Referentna Laboratorija. Ako država članica nema laboratoriju onda je moguće slati uzorke drugoj državi članici. NRL ima za cilj da koordiniše sve ostale laboratorije i sprema zajedničke testove istraživanja.

Bolesti hrane i usta (Food and mouth disease - FMO)

Direktiva 2003/95/EEC

Najpoznatije su bolesti slinavka i šap. Obratiti pažnju na sledeće članove:

Članovi 25 i 26 - o mleku i mesu iz restriktivnih zona
Član 45 - slobodni i zabranjeni regioni
Član 49 - vakcinacija za ove bolesti
Član 59

Aneks III - kako veterinari da uzimaju uzorke. Kako se vrši čišćenje domaćinstva
Aneks IX -
Aneks XIV - banka antigena i vakcina

Videti i direktivu 92/119

Svinjska kuga (Classical Swine fever - CSF)
Važi isto što i za slinavku i šap. Postoje posebne preporuke kako se primenjuje kod divljih svinja.

Član 24 - pravila vezana za određenu vrstu otpada kako ne bi došlo do širenja putem keteringa.

dokument 2007/682 - tiče se rezervi vakcina

Afrička svinjska kuga - važe slična pravila.
Afrička konjska bolest - važe slična pravila uz neke specifičnosti kao što je npr. radijus nadzorne zone od 150km (Direktiva 92/35)

Ptičji grip
Direktiva 2005/94

Aneks I i II - definicije različitih vrsta ptičjeg gripa
Aneks V - kako prepoznati podgrupe kod kokoški
Aneks XI - specifične mere kod izbijanja bolesti
Aneks XV - gazdinstva pod rizikom od zaraze
Aneks X - vakcinacija

Direktiva 2006/437 - dijagnostifikovanje svinjskog gripa

Bolest njukasl - važi isto kao za ptičji grip uz male razlike. Zavisi od tipa ove bolesti.

Vodene životinje (ribe i školjke)

Članovi 4,8,10,14,47, 49 u direktivi ____(nisam stigao da zapišem)

Bolest plavog jezika (Blue tongue disease - BT)
Direktiva 2000/75/EC
Regulativa komisije 1266/2007 i direktiva 2000/75 - pošto je u pitanju vektorska bolest (prenose se uz pomoć nosioca, najčešće insekta), regulativa je striktnija.

Zaštitna zona - radijus 100km
Nadzorna zona - radijus 150km

Pogledati i Anekse I,III, IV

Odobrenje vakcinacije u nekim državama članicama definiše Odluka komisije (commission decision) 2008/655/EC

PITANJE srpske delegacije (Vladimir Palašević): Direktivu 92/119 smo već primenili u zakonodavstvu. Izuzetak su bolesti iz Aneksa I. Kako su države članice primenile taj Aneks?

Odgovor: O tome možemo kasnije, jer trenutno kod sebe nemam tehničke detalje.

Pitanje: Da li Srbija može koristiti vakcine i gene iz ove banke zbog širenja bolesti u susednim državama npr.?

Odgovor: Predviđeno je da okolne države imaju pristup banci gena. Tako se sprečava i dalje širenje na EU.

Zoonoze u hrani, regulacija i prevencija

Salmonela
Direktive 183/2005 i 2073/2005

Sprovođenjem pravilnika iz godine u godinu od 2004-2014 na nivou cele EU uočen je pad obolelih od salmonele za 5-10% godišnje.

MERE: 1) Vakcinacija 2) Restrikcija za stona jaja 3) Zabrana antibiotika 4) Izučavanja 5) Od 2009. primenjujemo nove kriterijume o bezbednosti hrane. Uvoz iz trećih zemalja moguć je samo ako su im propisi usaglašeni sa kriterijumima.

RASFU - sistem obaveštavanja

Regulativa 2073/2005/EC - reguliše druge slučajeve. Definisani mikrobiološki kriterijumi. Duga lista proizvoda na koju se primenjuje kada je u pitanju salmonela. Isto važi za listeriju, histamin kod ribljih proizvoda.

Direktiva 2003/93/EC - definiše monitoring zoonoza

PITANJE (Tristana Bošković): Propisi EU ne definišu posebno druge vrste salmonela. Da li je to nešto što je ostavljeno državama članicama da učine?

Klaus: Hvala na pitanju. Trenutno je izrada detaljnije regulative u toku, ali da države članice mogu donositi mnogo detaljnije zakone. Jedan je međutim pokriven Članom 14. Zakona o hrani. O živinskom mesu tu je i propis 753/2005.

PITANJE (Snežana Petrić): Da li Nacionalna referentna laboratija mora da radi samo službena istraživanja? I da li i zašto ne može da radi komercijalna istraživanja za treću stranu?

Klaus: Nacionalna referentna laboratorija može da radi i privatna istraživanja, ali lice mora biti odobrene na spisku ili u tesnoj vezi sa slučajem salmonele. Ukoliko zakonodavne prepreke ne postoje možda i više od toga. Ako imate tehničkih pitanja mogu Vas uputiti na ljude koji će znati da odgovore.

16:00 - Identifikacija i registracija životinja, registrovanje kretanja životanja - govori: Serhio Pavon

EU je prva usvojila pun sistem sledljivosti za goveda zbog bolesti ludih krava. Cilj je bio da uđemo hrani u trag od gazdinstva do stola. U tu svrhu doneta je Regulativa 1760/2000/EC. To je urađeno kako bi se ponovo uspostavilo poverenje potrošača i formirao sistem prevencije.

PRINCIPI:

- Sledljivost (traceability) ne može da se postigne bez troškova. Svi hoće naš sistem, ali on košta. Japan želi ovakav sistem zbog javnog zdravlja, dok Argentina kao proizvođač želi sistem kako bi imala bolji izvoz.
- Svako goveče ima jedinstvenu oznaku, broj, kao što mi imamo broj lične karte.
- Nekada je sledljivost na grupnoj, nekada na pojedinačnoj osnovi.
- Da li usvojiti sistem samo kada je u pitanju roba za izvoz ili za sva goveda? O ovome razmišljaju svi koji žele da usvoje naš sistem. Ali, mogu da vam kažem da su najveći proizvođači goveda i najveći izvoznici usvojili ovaj sistem 100% ('obavezni sistem'). Ovo ne čine samo razvijene države, već i države u razvoju.

Zbog bolesti ludih krava nismo mogli izvoziti u 85 država! Ne samo meso, već i mleko, kožu, želatin...sve! To je bila katastrofa za sektor.

Primenjujemo sistem sledljivosti 'od rođenja do klanice': rođeno u Belgiji, odraslo u Francuskoj, zaklano u Nemačkoj. Najvažnije ovde je ljudsko zdravlje - da lošu, zatrovanu hranu što pre identifikujemo i uklonimo. Jedinstveno tržište EU je takođe bitan deo.

REGIONALIZACIJA: blokiranje zaraženih delova neke zemlje. Ovo mora ići rame uz rame sa dobrom bazom podataka.

ISKUSTVA EU: Da li je vredelo? Da!

- na nivou zdravlja životinja
- na nivou zaštite potrošača
- bolji pristup tržištu

Ali: to košta i administracija je postala glomazna. U procesu smo uvođenja elektronske identifikacije koja bi zamenila plastične markice na ušima (revidiranje principa u Regulativi 1760/2000/EC). Time bismo poljoprivrednicima olakšali administrativni deo - da ne postoji potreba za pasošem i unošenjem podataka iznova.

Za goveda imamo individualnu identifikaciju, za svinje nemamo. Važno je takođe u čitavom procesu identifikacije i registracije razlučiti šta su farme, a šta gazdinstva.

Samo goveda rođena nakon 1.1.1998. su za sistem sledljivosti, a samim tim i izvoz mesa. Govedo mora da dobije markicu najkasnije nakon 20 dana. Ako na primer uvozimo rusko govedo, ono mora da ima rusku markicu, ali da nakon ulaska u EU bude registrovano EU markicama. Na ambalaži bi npr pisalo: rođen u Rusiji, uzgoj u Litvaniji, klanica u Litvaniji. Francusko goveče koje se izveze u Španiju zadržava francusku markicu, sem u slučaju kada markica otpadne. Tada se stavlja nova. Menjanje markice je ozbiljna stvar, veterinar mora biti prisutan. Inače gubimo trag u bazi podataka i onda može doći do prevara. Želimo da vidimo ceo istorijat životinje: broj majke, broj gazdinstva, pol, prelaz granice itd. Ideja je međutim da se polako oslobodimo pasoša.

Naš sistem nikad ne bi funkcionisao bez prave kontrole i kazni. Farmer mora poštovati pravila. Države članice mogu farmere sankcionisati i npr. nametnuti restrikciju kretanja goveda.

PITANJE (Plavšić): Sistem obeležavanja postoji 10 godina. Kako je regulisano obeležavanje konja? Da li preporučujete da izdavanje pasoša rade asocijacije ili nadležni organ?

Serhio: 504/2008 se trenutno revidira. Pre 10 meseci imali smo skandal s konjskim mesom kao što verovatno znate. Trenutno nemam odgovor jer mi ne znamo kako ćemo to urediti. Neke članice žele sličan sistem kao za goveda. Neke druge članice  su već delegirale taj posao udruženjima i smatraju da on dobro funkcioniše. Ja lično, Serhio Pavon, mislim da o konjskom mesu treba da razmišljamo kao goveđem i da sistem bude potpuno u rukama nadležnog organa.

PITANJE: Samo 15 zemalja ima bazu podataka ocenjenju kao potpuno operativnu ('fully operational'). Kako teče proces priznavanja ovog sistema? Da li isto važi za ovce i koze, kao i za goveda?

Serhio: 2000. smo rekli da moramo imati nešto harmonizovano za sve u EU. Države članice su rekle: ,Mi ne želimo da vi iz komisije gurate nos u to. Nađite način da primenite najbolje prakse.' Što se tiče Srbije, imaćemo razmenu elektronskih informacija kada izvozite npr. u Hrvatsku. Najveću složenost sistema imamo kod goveda, pa onda kod ovaca i koza i na kraju, najjednostavniji sistem kod konja. Irska je npr. uvela obavezu praćenja kretanja životinja između farmi, ali mi nismo toliko striktni. Mnogi su mislili da je trebalo imati striktnije obaveze za ovce i koze, ali to nije prošlo. Ovde je proces usvajanja zakona složen i ne postignete uvek ono što ste zacrtali.

U Aprilu idemo na plenum u Strazburu o elektronskoj identifikaciji da završimo ceo proces. Farmeri kritikuju direktorat SANCO (prim. njega i sve ostale govornike na skriningu Srbije jer su svi iz SANCO-a), jer mi namećemo regulativu koju oni moraju da plaćaju. Elektronsko obeležavanje je skuplje od običnog, pa smo odlučili da malim farmerima damo izbor. S toga smo i državama članicama dali mogućnost da farmerima dozvole da biraju da li hoće plastičnu ili elektronsku markicu.

17:00 - Zootehnika - govori: Serhio Pavon

GLAVNI CILJ: revizija Komiteta o zootehnici. Trudićemo se da objedinimo sve akte u jedan. Ali imamo probleme sa prekograničnim aktivnostima. Farmeri iz Nemačke nisu mogli da otvore farmu u Italiji.

Zootehnika je definisana Direktivom 2009/157. Države članice tumače zakon o zootehnici kako njima odgovara i hoćemo da tome stanemo na put, jer to ugrožava jedinstveno tržište. Očekujemo da zakon bude gotov u prvoj polovini 2014.

***O kloniranju i genetskoj selekciji nije govorio jer su ga upozorili da nema vremena.***

PITANJE (Mirko Sekulić): Recite nam nešto o ICAR-u i Interbul-u (prim. Interbul uzima genomske podatke). Kako se postaje član?

Serhio: To su za nas međunarodne reference, a ne nadležni organi. Da biste postali član ovih organizacija stupite u kontakt sa Anderom Sati (daću vam telefon), ali kontaktirajte i vaše farmere jer i oni imaju ove podatke. Zajednički seminar FAO i ICAR je bio uspešan i tada se povećao broj članova.

17:30 - Nekomercijalno kretanje ljubimaca - govori: Helen Klajn

Sadržano u:

Regulativi 998/2003 (ne tiče se komercijalnog kretanja). Obratiti pažnju na članove 2,12,5 i Aneks I (o vrstama ljubimaca).

Regulativi 1992/65 (pokriva trgovinu, ali samo pse, mačke i lasice).

Prase i krava ne mogu biti kućni ljubimci. Čak i ako de facto to jesu ne može se na njima primenjivati regulativa. Ili to ostaje na državama članicama da konkretno razrade. Čim pređete granicu sa životinjom možete biti provereni u skladu sa ovom regulativom.

Aneks Ib - vakcina protiv besnila
Aneks Ia - identifikacija mikročipom ili tetovažom

Pasoš za ljubimce regulisan je Direktivom komiteta 2003/803/EC. Pri ulasku u Veliku Britaniju, Maltu, Irsku i Finsku ljubimac mora da dobije vakcinu protiv ehinokokusa (ecchinococus).

Sertifikat o zdravlju (CD 2011/874/EU) mora biti u pasošu. Srbija još uvek nije na spisku u Aneksu II 998/2003.

Odluka 2000/258/EC ('Rabies antibody titration test'). Član 10. dotiče se kriterijuma za treće zemlje. Postoji sistem monitoringa za nove zemlje od 2 godine. Pregledavaju se ljubimci koji ulaze u EU iz trećih zemalja.

Sadašnji pasoš važi do 29.12.2014. Od tog datuma mora da se izvadi novi.


No comments:

Post a Comment